Na taj način srpske snage vršile su selekciju po etničkoj liniji, nakon čega su izvršeni i najmonstruozniji zločini. Bošnjaci i Hrvati na taj način postali su laka meta, iako su srpski nacionalisti govorili da nesrbi obilježavanjem bijelim trakama iskazuju lojalnost srpskim vlastima u Prijedoru.
Bio je to početak kampanje istrebljenja u kojoj su provođene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracijski logori i činjeni drugi zločini, čiji je konačan ishod bio uklanjanje 94 posto Bošnjaka i Hrvata s teritorije općine Prijedor.
Glavno ratnohuškačko glasilo 1992. godine u Prijedoru i okolini bio je Kozarski vjesnik koji je često svojim naslovima i tekstovima pozivao i ohrabrivao na zločine, barem je tako potvrđeno u Haškom tribunalu.
Isti taj Kozarski vjesnik, koji i danas postoji, godinama je odbijao da objavi osmrtnice za 102 ubijene djece u Prijedoru tokom rata. Ipak, ove godine su popustili i objavili osmrtnice. Međutim, još uvijek nema naznaka da će u Prijedoru biti podignut spomenik ubijenoj djeci, čemu se lokalne vlasti u Prijedoru oštro protive godinama.
Na današnji dan osnovan je i zloglasni logor Omarska kroz koji je prošlo više od 3.300 zarobljenika.
Tokom rata u Prijedoru ubijeno je 3.176 građana, od čega 102 djece, dok je protjerano 50.000 ljudi iz Prijedora i okoline.
Dan bijelih traka u Prijedoru se obilježava već petu godinu, ali i u brojnim gradovima BiH i svijeta građani se solidarišu s prijedorskim žrtvama noseći bijele trake oko ruke.
