Nakon što je Muzej holokausta Yad Vashem donio odluku da se Nurija i Devleta Pozderac iz Cazina nagrade medaljom Pravednik među narodima za svoje požrtvovanje za spašavanje Jevreja u Drugom svjetskom, šira javnost, a pogotovo mlađe generacije pitaju se ko je bio čovjek koji je skoro 70 godina nakon smrti dobio priznanje za promicanje ljudskosti u najtežim uvjetima rata.
Pozdercima su visoka odlikovanja dodijeljena zbog hrabrosti i plemenitosti koju su iskazali spašavajući Jevreje upućene u ustaški koncentracioni logor Jasenovac.
Naime, grupa Jevreja koja je odbjegla iz transporta za Jasenovac, pokucala je u jeku užasnog rata na vrata porodice Pozderac u Cazinu. Zahvaljujući njihovoj pomoći, oni su preživjeli nacističku okupaciju Jugoslavije i holokaust. Izraelci danas ističu da generacije nasljednika spomenutih Jevreja svoje postojanje trebaju zahvaliti muslimanima Pozdercima.
Prema historijskim izvorima, Nurija Pozderac rođen je 15. januara 1892. godine u Cazinu. Bio je sin Murat-age Pozderca, vladara Cazinske krajine pred kraj Osmanskog carstva u Bosni i Hercegovini.
Pozderac, inače učitelj, prvi ozbiljniji politički angažman imao kao poslanik u cazinskom srezu 1939. godine, što je bilo lokalno zakonodavno i administrativno tijelo.
U Narodnosolobodilačkoj borbi (NOB) učestvao je od 1941. godine. Godinu kasnije izabran je za predsjednika Narodnog oslobođenja u Cazinu i Narodnooslobodilačkog odbora. Za to vrijeme Pozderac je bio u stalnom kontaktu sa najvišim rukovodstvom NOB-a u svim dijelovima Republike što će rezultirati njegovim gotovo plebiscitarnim izborom na mjesto potpredsjednika Izvršnog odbora Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) na Prvom zasjedanju tog vijeća 26. novembra 1942. u Bihaću.
U toku Pete neprijateljske ofanzive 1943. godine u blizini Sutjeske, Nurija Pozderac je teško ranjen.Umro je četiri dana kasnije.
Naime, Nurija Pozderac imao je osmero djece, četiri sina i četiri kćeri. Dvojica sinova, Hamdija i Hakija, bili su Jugoslaviji važni bosanskohercegovački komunistički političari. Posebno Hamdija Pozderac, koji je 80-ih bio čak i u vrhu jugoslavenske države. Unutar BiH snažno se zalagao za afirmaciju muslimana i stoga se sukobljavao sa srpskim političkim kadrovima.
Jedan od potomaka Nurije Pozderca je i Hamdija Lipovača, ugledni član SDP BiH je potvrdio da su on i “Vuk Jeremić od dvije sestre unuci” i da je “Vuk moj brat”. Lipovača je ponosan na svoje korijene, pa i na činjenicu da su njegovi preci spašavali nevine Jevreje.
Srpski nacionalisti unutar komunističkih struktura su tako potkraj 80-ih pokrenuli korupcionašku aferu Agrokomerc, u koju su upetljali i Hamdiju Pozderca i njegova brata Hakiju. Hamdija Pozderac je smijenjen 1987. godine, a sljedeće je godine umro.
Njihova sestra Sadeta Pozderac, koja je živjela u Beogradu i bila direktorica Prve beogradske gimnazije, udala se za diplomata Šerifa Buljubašića. Imali su sina Seada i kćerku Senu. Kćerka Sena udala se kasnije za Mihajla Jeremića i rodila sina Vuka.
Vuk Jeremić u nekoliko navrata je otvoreno isticao da “jeste Srbin i pravoslavac, ali da se ponosi i na svoje bošnjačko porijeklo”. U jednom autorskom tekstu to je i posebno podvukao.
“Elem, moj daleki predak, moj čukundeda, Murat-aga Pozderac, dobri i čestiti vladar Cazinske krajine, jedan od poslednjih aga Otomanskog carstva na Balkanu, imao je običaj da kaže: bujrum, rajo, čini što ti drago, ali plati harač, metni dukat u carske bisage, pa onda serbez, široko ti polje! Imam ja vladarsko iskustvo, genetika je to… Bilo je u familiji diplomata, narodnih heroja, ali ja se uvek vraćam na pretka moga, premudrog krajiškog agu Murata Pozderca, koji je pre sto pedeset godina rođen i ceo život je proveo u islamskoj veri i še.. Eee, da mi je danas jedan takav u vladi Srbije, ne bi mi imali muke ni sa Kosovom ni sa Bosnom. Sve bi bilo naše!”, napisao je Jeremić.
U prilogu ovoga članka pogledajte dokumentarni film Federalne TV pod naslovom “Pozderci” i saznajte sve što niste znali o Pozdercima.
MM
