današnje vrijeme masovnih medija gotovo da ne postoji osoba koja nema lični profil na nekoj društvenoj mreži poput Facebooka ili Instagrama.
Većini korisnika tih mreža postalo je normalno objaviti i podijeliti sa cijelim svijetom fotografije sa vjenčanja, matura, rođenje djeteta, kao i to kakav su obrok i gdje pojeli, ali i gdje su otišli na godišnji odmor. Oni koji imaju više, mogu i objaviti više, oni drugi ostaju kod kuće gledati i diviti se, pa često i poželjeti nešto poput toga.
Najčešće nismo ni svjesni koliko smo postali ovisni, kao ni to koliko sve to utječe na naše mentalno zdravlje. Počinjemo se osjećati pomalo nesretnima, malo i nesposobnima, jer ipak se najčešće nalazimo u ulozi posmatrača, dok naša omiljena blogerica putuje svijetom, u najljepšim odjevnim kombinacijama, jede najukusniju hranu u luksuznim restoranima i sl.
Sve nas to vreba podmuklo i konstantno na ekranu našeg pametnog mobitela. Pojava su s kojom se borimo kao nova, umrežena generacija.
Royal Society for Public Health i udruga Young Health Movement početkom 2017. godine vršili su istraživanje o korištenju društvenih mreža na uzorku 1500 mladih ljudi u dobi od 14 do 24 godine.
Ispitanicima je postavljeno pitanje kako pojedina društvena mreža utječe na 14 stavki vezanih za zdravlje, uključujući anksioznost, depresiju, usamljenost, san, online zlostavljanje, pa čak i FOMO (fear of missing out), a rezultati nisu nimalo ohrabrujući, ali definitivno su očekivani.
Rezultati su otkrili kako je Instagram mreža koja ima najveći negativni utjecaj na mentalno zdravlje mladih ljudi jer narušava percepciju tijela, povećava strah od propuštanja (FOMO) te ima štetan učinak na san.
Pozitivne strane Instagrama su kreativno izražavanje, samosvijest i zajednica.
Na drugom se mjestu najmanje pozitivnih platformi našao Snapchat koji je najnegativniji na području straha od propuštanja i online zlostavljanja, dok je Facebook kao najpopularnija društvena mreža na svijetu u samoj sredini.
Facebook negativno utječe na san, stopa online zlostavljanja je visoka, ali pozitivni aspekt su zajednice koje se stvaraju i „emocionalna potpora“.
Sličan Facebooku je i Twitter, dok je YouTube jedina platforma koja najvećim dijelom ima pozitivni utjecaj na mentalno zdravlje zahvaljujući visokoj stopi osjećaja zajedništva, podizanja svijesti i kreativnog izražavanja.
Prema riječima Shirley Cramer, izvršne direktorice RSPH, društvene mreže stvaraju veću ovisnost od cigareta ili alkohola i danas su se toliko uvukle u živote mladih ljudi da ih više nije moguće ignorisati u razgovoru o mentalnom zdravlju.
